Kratkovidost ili miopija – uzroci, prevencija…

Kratkovidost je stanje koje se javlja kod velikog broja ljudi i predstavlja jedan od najčešćih problema sa vidom. Kada je očna jabučica duža nego što je optimalno, svetlosni snop koji je ušao u oko prelama se ispred mrežnjače umesto na njoj. Takva osoba vidi nejasno na daljinu što pokušava da koriguje žmirkanjem.

 

Mnogobrojni faktori utiču na pojavu kratkovidosti, poput vremena provedenog ispred ekrana, dugotrajnog pisanja ili čitanja, loših navika poput sedenja preblizu tv ekrana ili približavanja glave papiru tokom čitanja. Postoji i urođena sklonost, pa se miopija često javlja kod više generacija u porodici.

 

Kratkovidost najčešće nastaje u detinjstvu ili pubertetu, ali može se javiti i u kasnijem životnom dobu. Kod starije populacije može biti rani pokazatelj katarakte. Uspešno se koriguje nošenjem naočara ili kontaktnih sočiva i oftalmolozi je nazivaju benignom miopijom.

 

Kratkovidost može biti i patološko stanje oka, koje se progresivno razvija tokom života i dostiže vredosti od -10 i više dioptrija. Unutrašnjost takvog oka je izmenjena a najviše strada retina (mrežnjača). Promene u žutoj mrlji izazivaju oštećenje centralnog vida, a istanjenja na periferiji retine mogu dovesti do njenog pucanja i nastanka ablacije i potpunog gubitka vida, što je stanje koje se može lečiti isključivo operacijom.

 

Zbog svega toga se savetuju posete oftalmologu bar dva puta godišnje uz kompletan pregled sa pregledom očnog dna, a ne samo određivanje dioptrije.